Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

HRVATSKA

 Među potpisanim ugovorima najvrjedniji je onaj koji se odnosi na projekt stipendiranja studenata poljoprivrednog usmjerenja

 
Slavonija
 

 

Novosti iz Domovine

 

 

 

U Novoj Gradiški je održana 8. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. U sklopu ovog projekta do sada su ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna.

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je tempo dobar, te pohvalio angažman svih uključenih. 

...

Po završetku sjednice Savjeta, održano je svečano potpisivanje ugovora za 18 projekata vrijednih 422,7 milijuna kuna, a usmjereni su na razvoj turizma i gospodarstva za područje Slavonije, Baranje i Srijema. Od ukupnog iznosa čak 96,2 milijuna kuna se odnosi na bespovratna sredstva Europske unije.

Plenković je nakon sjednice Savjeta rekao da je Projekt Slavonija bio krajnje potreban za razvoj Slavonije, što, po njemu, najbolje pokazuje visoki postotak ugovorenosti i isplaćenih financijskih sredstava u sklopu tog projekta.

- Danas smo došli na čak 52% ugovorenoga i 18,7% isplaćenoga, što je više od 3,5 milijardi kuna za projekte u Slavoniji, izjavio je.

- Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je i uključiv jer su s nama cijelo vrijeme i svi slavonski župani, saborski zastupnici iz IV. i V. izborne jedinice, čelnici razvojnih jedinica, predstavnici sveučilišta kao i svi ministri čiji su projekti ovdje u provedbi i na taj način osiguravamo i vidljivost i kontinuitet i fokus. To je ono što smo obećali prije dvije godine što je Slavoniji nužno i potrebno, ocijenio je Plenković.

Posebno je istaknuo prezentaciju predstavnika Svjetske banke koji prate provedbu tog projekta.

- Oni s male distance mogu otvoriti određene komparativne vidike koje članovi Savjeta, kao neposredni sudionici, ne vide možda jasno, osobito kad je riječ o efektima nacionalnih reformi na Slavoniju, daljnjem privlačenju ulaganja te stvaranju preduvjeta za rast i zapošljavanje u Slavoniji, rekao je.

Glavna koordinatorica Savjeta ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac ustvrdila je kako je Hrvatska po povlačenju novca iz EU fondova sada negdje u sredini među zemljama članicama Unije.

- Iznimno sam zadovoljna rezultatima, posebice da je, osim europskih sredstava, 1,8 milijardi kuna uloženo kroz državni proračun za dvije godine trajanja Savjeta, i to su jako dobro rezultati, ocijenila je Žalac. Kako je rekla, i Europska komisija je prepoznala nastojanja Vlade u povlačenju novca iz EU.

Na primjedbu novinara da su iz Svjetske banke uputili i određene kritike na dinamiku povlačenja financijskih sredstava iz EU, Gabrijela Žalac je rekla da ju te kritike raduju i apsolutno su dobro došle.

- Zato su i tu, da kao objektivni promatrači utvrde sve ono što bismo možda mogli još bolje učiniti, odgovorila je, ističući kako nitko nema pravo iznositi lažne podatke i obmanjivati javnost da je Hrvatska loša u korištenju europskih fondova. 

- Naprotiv, jako smo dobri, možda čak i među boljima, ocijenila je ministrica Žalac.

- sadržaj se nastavlja -

 
 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

Vrijednost projekata 422,7 milijuna kuna - koji su sve ugovori potpisani

 

Među potpisanim ugovorima najvrjedniji je onaj koji se odnosi na projekt stipendiranja studenata poljoprivrednog usmjerenja, s iznosom od 275,6 milijuna kuna. Potpisali su ga župani pet slavonskih županija, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.


U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU ministrica Žalac je potpisala ukupno sedam ugovora, od kojih je najvrjedniji onaj koji se odnosi na pripremu strateškog projekta izgradnje novog KBC-a Osijek. Taj je ugovor vrijedan 35,3 milijuna kuna, pri čemu 30 milijuna kuna otpada na bespovratna europska sredstva.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potpisao je tri ugovora vrijedna gotovo devet milijuna kuna, a odnose se na izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta na području općine Rešetari, zatim općine Marijanci te izgradnju reciklažnog dvorišta u Slavonskom Brodu.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je potpisao ugovor za projekt jačanja društva Đuro Đaković Montaža Izolak (ĐĐMI), vrijedan 6,3 milijuna kuna, a odnosi se na proširenje i obnovu proizvodnih kapaciteta i edukaciju djelatnika.

Ministar turizma Gari Cappelli je s pet župana potpisao pet ugovora u sklopu programa razvoja cikloturizma na kontinentu u ovoj godini, a ukupna im vrijednost premašuje 2,5 milijuna kuna.

Naposljetku, ministar državne imovine Goran Marić je s gradom Novom Gradiškom potpisao dva ugovora ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna. Od toga 11,1 milijun kuna otpada na realizaciju druge faze izgradnje poduzetničke zone "Industrijski park Nova Gradiška", a 857.000 kuna na projekt otvaranja muzeja.

 

Tijek sjednice savjeta

Inače, osmoj sjednici savjeta su osim premijera Plenkovića nazočili brojni ministri, članovi Savjeta, saborski zastupnici te predstavnici vlasti Brodsko-posavske županije, župan Danijel Marušić, gradonačelnik Vinko Grgić i drugi.


Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je rekao da je osmi savjet prigoda da se napravi rezime od prethodnog savjeta koji je bio prije nekoliko mjeseci Pakracu. 

- Ostvarili smo velike pomake, vidjet ćete to u prezentaciji ministrice Žalac. Bitno je da smo od svih ugovora koje smo do sada potpisali ostvarili napredak, ukupno smo na 9,7 milijardi kuna ugovorenih sredstava kada je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem koju smo formirali na 18,5 milijardi kuna. Imamo još nešto manje od 9 milijardi kuna za ugovoriti i mislim da tempo ide jako dobro. Visoki angažman koji svi pokazujete je jako dobar, pohvalio je sve premijer Plenković.

- Za ukupnu sliku i razumijevanje onoga što radimop važno je spomenuti da smo u 2,5 godine mandata oformili okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji koji daje rezultate. Sada su drugačije okolnosti u usporedbi s vremenom prije toga, brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore dobivaju potporu na razini nacionalnih omotnica i europskih sredstava i tako će biti u budućnosti, najavio je Plenković.

Dodao je kako su u makroekonomskom pogledu ostvarili nekoliko bitnih ciljeva u 2,5 godine. 

- Izašli smo iz procedure proračunskog manjka, odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju, prije par tjedana izašli smo iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ubrzo nakon toga jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting vratila je Hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga. Time smo ostvarili nekoliko ekonomskih ciljeva i izbornih obećanja. Povrh toga smo u dijalogu s vama odlučili novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Hrvatskoj. Novim ustrojem ispravili smo nepravde, osobito kada je riječ o gospodarstvu slavonskih županija. Danas ste Panonska Hrvatska, dakle ne ponovno zajedno s glavnim gradom, koji je automatski zbog svoje ekonomske snage i razvijenosti dizao postotak razvijenosti svih koji su bili u istoj košari s njima. Mislim da je ova klasifikacija puno razboritija i korisnija za one koji imaju namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako želimo privući ulagače onda klima okolnosti i povoljniji porezni i pravni okvir treba biti upravo onakav da omogući to svojevrsno magnetsko djelovanje. Nastavili smo s fiskalnim i administrativnim rasterećenjem. U ove 2,5 godine imali smo tri vala rušenja administrativnih barijera, tri vala rasterećenja građana i gospodarstva, sve skupa to iznosi 8,5 milijardi kuna. To su veliki iskoraci za kvalitetniji rad naših poduzetnika i konkretne koristi hrvatskim građanima, nabrojao je premijer sve što se radilo zadnje dvije i pol godine.

- Važan instrument koji imamo su intervencijski planovi, ministrica Žalac će nešto reći o tome. Važno je da svi osvijestite taj mehanizam i instrument koji imamo koji precizno pomaže baš onim jedinicama lokalne samouprave gdje smo uočili da takva vrsta intervencije s razine države treba biti ona prava dodatna vrijednost da pomogne pojedinim krajevima zemlje. Za sada sve ovo što se odvija, niz njih je upravo ovdje u Slavoniji, ostvaruje vrlo dobre i pozitivne efekte, rekao je premijer.

Plenković je rekao i kako je Hrvatska u dosadašnjem članstvu u Europskoj uniji iz EU proračuna povukla 34,1 milijardi kuna, a u EU proračun uplatila 19,7 milijardi kuna stvorivši ukupan pozitivni višak od 14,4 milijardi kuna. 

- Tih 14,4 milijarde kuna je još jedan dokaz zašto je dobro i ključno da je Hrvatska članica EU-a, poručio je premier zahvalivši posebno Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU na suradnji s Svjetskom bankom.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Plenkovića, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić sve nazočne je pozdravio u ime županje. Rekao je da mu je drago da projekt Slavonija, Baranja i Srijem postaje vidljiv. 

- Ljudi koji tu žive vide efekte tog projekta. Završili smo iz ovog projekta 10 škola, pa muzej, a kad vidimo sva ulaganja u bolnicama ja bih rekao da je to skoro pa čudo. Doista, čovjek može biti samo presretan, rekao je župan Marušić.

Potom se skupu obratio gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić. Objasnio je ono što se događa u Gradiški koja ima oko 15.000 stanovnika. Napori su ogromni , ali su i rezultati veliki, rekao je o svojem gradu Grgić.

- Veliki doprinos u razvoju našeg kraja su zaista ekologija, zaštita okoliša, odnosno primarno voda. Mi smo unazad nekoliko godina imali ogromnih problema. Međutim vodnom anglomeracijom grada Nova Gradiška, preko 140 milijuna kuna zajedno s ministarstvom poljoprivrede, i sanacijom vodna anglomeracija je u završnoj fazi, rekao je te pobrojao još neke projekte poput reciklažnog dvorišta, sortirnice i drugo. 

- Zaštita okoliša za dvije godine u našem gradu bit će u potpunosti riješena,  dodao je.

Riječ je zatim dobio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Izvijestio je kako je ove godine kroz Projekt Slavonija službeno završen i prvi program - multifunkcionalna poljoprivredna hala na području Virovitičko-podravske županije. 

Od ostalih postignuća među ostalima je naveo posebne programe potpore za proizvođače šećerne repe kojih se 98 posto nalazi na području Slavonije, a s obzirom na negativne trendove u stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i uzgoj junica.



Novi sustav navodnjavanja: Sve što se prijavi iz Slavonije bit će isplaćeno 100%

Istaknuo je i novi natječaj za sustav navodnjavanja, naglasivši da će sve što se prijavi s područja Slavonije biti isplaćeno 100%. Tolušić je spomenuo i aneks razvojnog sporazuma za Slavoniju koji danas potpisuje, a kojim će Ministarstvo poljoprivrede osigurati stipendije od po 10.000 kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije. 


U Ministarstvu je, dodaje, u tijeku javna nabava za izradu projektne dokumentacije za izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih županija, a s 90 do 100 posto financirat će ih Ministarstvo.

Naveo je i da Ministarstvo na području pet slavonskih županija financira izgradnju 52 vrtića ukupne vrijednosti 267 milijuna kuna, kao i 40-ak društvenih i vatrogasnih domova vrijednih 164 milijuna kuna.

Po prvi put u deset godina, naglasio je Tolušić, postoje pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda koji je trenutno raste dvostruko brže od uvoza, raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i doseže 17 milijardi kuna, što je 9%o više u odnosu na 2015. godinu.

Kad je riječ o programu ruralnog razvoja i europskim fondovima u sektoru poljoprivrede, ministar ističe kako je od 18 milijardi kuna koje stoje na raspolaganju do sada plasirano oko 16 milijardi kuna, odnosno 90% iz ukupne alokacije, tako da će do kraja godine biti raspisano sve što stoji na raspolaganju u ovom financijskom razdoblju.  Pritom, ugovoreni su projekti vrijednosti 10,3 milijarde kuna, što je 65% alokacije, a 31% alokacije (5,5 milijardi kuna) je isplaćeno.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac potom je predstavila dosadašnje rezultate Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. 

- U sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem do sada su ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna, odnosno 51,76% od ukupno predviđenih 18,75 milijardi kuna osiguranih iz EU fondova, rekla je ministrica.

- Od zadnje sjednice Savjeta ugovorili smo 1,23 milijardi kuna novih projekata, pohvalila se Žalac. Naglasila je kako zahvaljujući tom projektu 575 slavonskih poduzeća dobiva potpore iz EU fondova, dodijeljeno je 2.468 stipendija, izgrađeno 645 kilometara kanalizacijske mreže u gradovima i općinama, dok je aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćen velik broj građana, među kojima i 8.417 mladih do 29 godina.

 

Hrvatska u slavonske projekte ulaže 1,85 milijardi kuna 

Kada je riječ u ulaganjima državnog novca, dodala je ministrica, dosad su ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna. Najavila je skoru izradu pet projektnih prijedloga koji se mogu financirati u financijskoj perspektivi 2014.-2020., a odnose se na jačanje izravnih stranih ulaganja, inicijativu za podršku inovacijskom sustavu, učinkovitost i upravljačke vještine u tvrtkama, vještinu sukladno potrebama tržišta rada, te jačanje socijalne uključenosti na tržištu.

Žalac je predstavila i dosad učinjeno u programima dodjele bespovratnih sredstava tehničke pomoći Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne reintergracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Taj program, rekla je, proširuje se i na gradove Pleternicu, Novu Gradišku, Slatinu i Đakovo te brojne općine uz rijeku Savu.

- Riječ je o hvalevrijednim planovima uz koje puno toga možemo realizirati, poručila je i najavila kako će se u idućem programskom razdoblju proširiti područja za koja će se izrađivati intervencijski planovi, kako bi projektom bilo obuhvaćeno što više gradova i općina, među kojima i Imotski, Metković i Županja.

Kada je riječ o urbanim aglomeracijama, navela je Žalac, do sada je objavljeno deset poziva za ukupno 215 milijuna bespovratnih kuna. Za projekt "Proizvodi Slavonije, Baranja i Srijema" rekla je kako očekuje da će ga prepoznati proizvođači, kao i nove nacionalne klasifikacije prostornih jedinica RH.

O aktiviranju državne imovine na području pet slavonskih županija govorio je ministar državne imovine Goran Marić.

 

Svjetska banka: IKT sektor na području Slavonije generira značajnu operativnu dobit

Predstavnici Svjetske banke predstavili su izvješće na temu Strateške dijagnoze Slavonije, Baranje i Srijema i preporuke za rast i zapošljavanje s naglaskom na IKT sektor.


Iznijeli su više preporuka i savjeta za unaprjeđenje gospodarskog razvoja tog područja, pri čemu su istaknuli da sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) trenutno jedini generira značajniju operativnu dobit.

Kako je istaknuto prilikom predstavljanja izvješća gospodarstvo na području pet slavonskih županija koncentrirano je u nekoliko potencijalnih središta rasta - prehrambeno-prerađivačkoj i drvno-prerađivačkoj industriji, turizmu i prijevozu, no koji za razliku od IKT sektora trenutačno imaju nisku operativnu dobit.

Austin Kilory iz Svjetske banke, koji je predstavio izvješće, tako je poručio da u Slavoniji treba pronaći konkurentne niše u razvoju softvera i računarstva u oblaku, uključujući i mobilne aplikacije, kao i hibridne industrije i disruptivne tehnologije.

Pritom predlažu opsežni IKT program jačanja vještina, putem stipendija, industrijskih certifikata, kao i suradnje između sveučilišta i industrije, a također se predlaže i izgradnja laboratorija i napredne digitalne infrastrukture, kao i klasterizacija IKT industrije.

Kada je riječ o IKT sektoru, apostrofirana je i potreba potpisivanja sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om i drugim važnijim tržištima, definiranja propisa za rad od kuće, problem snažnijeg oporezivanja iskusnijeg i bolje plaćenog osoblja, to što se iOS i Android nisu porezno priznati, nedostatak uredskog prostora i ultrabrze širokopojasne mreže, kao i manjak ljudi sa specijaliziranim vještinama.

U generalnom smislu, iz Svjetske banke poručuju i da županije i općine trebaju udružiti resurse za poboljšanje kvalitete i opsega investicija, pri čemu navode primjer da Slavonija ima jedan poslovni inkubator na 43 tisuće stanovnika, dok u Velikoj Britaniji jedan takav inkubator ide na 322 tisuće stanovnika.

- Nije problem nedostatka inovacijske infastrukture, već njenog funkcioniranja i kvalitete, upozorava Kilory.

Iz Svjetske banke napominju i kako će nacionalne reforme povećati učinak korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), pa tako kao potrebne reforme za poboljšanje poslovnog okruženja navode i unaprjeđenje i ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, potrebne promjene u sustavu inspekcija, kao i potrebu smanjenja parafiskalnih nameta.

Radi jačeg sinergijskog učinka, ističu i nužnost usklađivanja inicijativa ministarstava. 

Kako bi rasla ulaganja, između ostalog predlažu i osnivanje investicijskog "huba" za Slavoniju, Baranju i Srijem, zatim ciljanih fondova za inovacije, a apostrofirana je i potreba usklađivanja vještina i obrazovanja s ponudom radnih mjesta, pri čemu su nužne inicijative kako bi se skupine u nepovoljnom položaju, kao što su žene, mladi i stariji radnici, mogli uključiti u tržište rada.

 

 

 

 

 

Foto:  scrshot HRT

Priredila: Lorena Tulić

Izvor: HRT

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

 

Novosti iz domovine

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 324 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Ocijenite obrazovnu reformu:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com