Sjemenke divljeg kestena sadrže kestenove saponine, a najdjelotvorniji je escin koji ima protuupalno djelovanje, jača stijenke krvnih žila i pospješuje cirkulaciju krvi, razrijeđuje krv i sprječava grušanje krvi, te pospješuje izlučivanje vode iz tijela i oteklina.
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) je 20-30 metara visoko listopadno drvo iz porodice divljih kestena (Hippocastanaceae). Porodica obuhvaća samo 13 vrsta, od kojih 11 vrsta potječe iz jugoistočne Europe i zapadne Azije, a samo 2 vrste iz tropskih područja Amerike. Kao blagotvorni lijek protiv groznice, divlji kesten se početkom 16. stoljeća proširio po čitavoj srednjoj i južnoj Europi te sve do Himalaja. Danas se najčešće uzgaja kao ukrasno drvo po parkovima i drvoredima, a ponekad ga nalazimo i uz ceste i putove.
Sjemenke divljeg kestena poznate su pod nazivom divlji kesten ili konjski kesten. Najprije su se koristile kao hrana za stoku, a najčešće kao hrana za konje, te kao lijek protiv plućnog emfizema konja. Budući da sjemenke sadrže 40-60% škroba, krajem 18. stoljeća iz sjemenki se počeo vaditi škrob kao sirovina za proizvodnju ljepila. Premda se divlji kesten kao lijek protiv groznice počeo koristiti još u srednjem vijeku, tek krajem 19. stoljeća postao je poznat kao ljekovita biljka. Nakon što je jedan francuski liječnik od sjemenki divljeg kestena napravio tinkturu koja se pokazala vrlo djelotvornom protiv hemoroida, za ljekovito djelovanje divljeg kestena zanimanje je pokazala i službena medicina. Kasnija istraživanja su pokazala da divlji kesten ne djeluje ljekovito samo na hemoroide, već na sve krvne žile, a posebno na vene. Osim toga, istraživanja su pokazala da divlji kesten ima protuupalno djelovanje te da pospješuje izlučivanje vode iz oteklina.
Osim velike količine škroba, sjemenke divljeg kestena sadrže tanine, fitosterine, flavonske glikozide, bjelančevine, ulje, vitamine B1, C i K, nešto mineralnih soli te kestenove saponine. Najdjelotvorniji kestenov saponin je escin koji ima protuupalno djelovanje, jača stijenke krvnih žila i pospješuje cirkulaciju krvi, razrijeđuje krv i sprječava grušanje krvi, te pospješuje izlučivanje vode iz tijela i oteklina. Osim u sjemenkama, ljekovitih tvari i escina ima i u cvjetovima, listovima te u kori divljeg kestena, ali najviše ljekovitih tvari i escina sadrže zrele sjemenke divljeg kestena.
Ljekovita svojstva i primjena
- Dišni organi: Sjemenke divljeg kestena pomažu kod prehlade i hunjavice, te upale bronhija i upale pluća.
- Krv: Sjemenke divljeg kestena razrijeđuju krv i sprječavaju grušanje krvi.
- Krvne žile: Sjemenke divljeg kestena pospješuju cirkulaciju krvi, jačaju stijenke krvnih žila, sprječavaju grčeve u arterijama i venama, a posebno su djelotvorne kod ateroskleroze, upale vena, proširenih vena i hemoroida.
- Želudac: Sjemenke divljeg kestena smiruju upalu sluznice želuca i pomažu protiv grčeva u želucu.
- Crijeva: Sjemenke divljeg kestena pomažu kod kronične upale sluznice crijeva, proljeva i dizenterije.
- Bubrezi i mokraćni mjehur: Sjemenke divljeg kestena pospješuju izlučivanje vode i mokraće iz tijela, te pomažu kod zastoja mokraće, edema i oteklina.
- Kosti i zglobovi: Sjemenke divljeg kestena smiruju bolove te pomažu kod reume, artritisa i gihta.
- Mišići: Sjemenke divljeg kestena opuštaju mišiće te pomažu protiv grčeva u listovima.
- Živci: Sjemenke divljeg kestena smiruju bol i upalu pojedinog živca, te pomažu kod neuralgija, išijasa, vratobolje i lumbaga.
- Koža: Sjemenke divljeg kestena smanjuju povišenu temperaturu, smiruju svrbež kože tijela i kože glave, te pomažu kod ekcema, dermatitisa, lišaja, alergijskog osipa i otvorenih rana na nogama.
- Primjenom propisanih količina ljekovitih pripravaka od sjemenki divljeg kestena ne javljaju se štetne posljedice. Samo kod osjetljivih ljudi unutarnja primjena divljeg kestena može uzrokovati nadražaj sluznice želuca i crijeva.
Autor: UCM
Izvor: ljekovite-biljke.hr
