Stevija je prirodni zaslađivač koji istovremeno jača srce, snižava previsoki krvni tlak, smanjuje razinu mokraćne kiseline u krvi i olakšava probavu. Izvrsno je sladilo za dijabetičare jer snižava razinu šećera u krvi, a ne utječe na inzulin.
Stevije su grmolike zeljaste biljke iz porodice glavočika (Asteraceae), a pripadaju rodu stevija. Rod stevija (Stevia) obuhvaća oko 150 vrsta, a sve potječu s američkog kontinenta. Samo tri vrste sadrže prirodno sladilo zbog kojeg imaju vrlo sladak okus, a najslađa od njih je Stevia rebaudiana.
15-30 puta slađa od šećera
U 16. stoljeću španjolski su moreplovci donijeli steviju u Europu gdje je odmah postala omiljena biljka i sladilo za čaj. Kad se u 18. stoljeću počeo proizvoditi šećer iz šećerne repe i šećerne trske, stevija je pala u zaborav. Krajem 19. stoljeća talijanski botaničar Moises Bertoni ponovno je otkrio steviju – biljku koja je čak 15-30 puta slađa od šećera, ne sadrži kalorije i ne podiže razinu šećera u krvi. Nakon tog otkrića, stevija je postala predmetom znanstvenih istraživanja.
Stevija sadrži preko stotinu fitokemikalija. One većinom pripadaju skupini terpena i flavonoida, dok su za slatkoću stevije odgovorni glikozidi. Stevija sadrži čak 3 vrlo slatka glikozida: steviozid, rebaudiozid i dulkozid, od kojih je najslađi steviozid. Najviše steviozida sadrže listovi stevije, čak 6-18%, a ekstrahiran, steviozid je čak 250-300 puta slađi od običnog šećera. Osim glikozida i flavonoida, listovi stevije sadrže betakaroten, rutin, biljno ulje i vitamin C, a od minerala sadrže željezo, kalij, kalcij, magnezij, cink, kobalt, silicij, kositar, krom i fosfor.
Danas se stevija plantažno i naveliko uzgaja u Japanu, Kini, Tajvanu, Tajlandu, Koreji, Izraelu te u južnoj i centralnoj Americi, a u Španjolskoj je trenutno u tijeku pilot projekt uzgoja stevije. Posljednjih 20 godina milijuni potrošača u Japanu i Brazilu koriste ekstrakte stevije kao prirodno sladilo. Japan je najveći svjetski potrošač ekstrakata i sušenog lišća stevije. Koristi ju za zaslađivanje svega, od soja sosa i kiselih krastavaca do konfekcijskih artikala i bezalkoholnih napitaka. Čak i multinacionalne kompanije poput Coca-Cole koriste steviju za zaslađivanje svojih proizvoda za Japansko i Brazilsko tržište, a kao zamjenu za umjetna sladila koja su u tim zemljama zabranjena.
Ljekovita svojstva i djelovanje stevije
Spoznaja o ljekovitom djelovanju i primjeni stevije potječe od Guarana. Brazilska i paragvajska narodna medicina koriste steviju kao sredstvo koje smanjuje razinu šećera u krvi, pospješuje izlučivanje mokraće i vode iz tijela, jača srce, snižava previsoki krvni tlak i razinu mokraćne kiseline u krvi, olakšava probavu, otklanja žgaravicu i probavne smetnje, smanjuje osjećaj gladi, suzbija gljivice, održava higijenu usta,štiti od začeća. Spominje se čak i pozitivno djelovanje stevije na neurodermatitis.
Istraživanja koja su krajem 20. stoljeća proveli brazilski i kineski znanstvenici potvrdila su da stevija regulira krvni tlak te smanjuje povišeni krvni tlak. Istraživanja su potvrdila i pozitivno djelovanje stevije kod povišene razine šećera u krvi, s time da taj učinak nemaju steviozidi već neki popratni spojevi.
Daljnja istraživanja su potvrdila antibiotičko, antibakterijsko i antivirusno djelovanje stevije. Antibakterijsko djelovanje je zasluga visokog udjela vitamina C i klorofila. Sadržani minerali i elementi u tragovima zaslužni su, na primjer, što se streptokokne bakterije u ustima slabo razvijaju. Zbog toga vodeni ekstrakt stevije smanjuje pojavu karijesa i prirodan je odstranjivač zubnog kamenca. To je i razlog zašto je stevija u Japanu sastavni dio vodica za ispiranje usta, pasta za zube, žvakaćih guma kao i pripravaka protiv krvarenja zubnog mesa i liječenje grlobolje.
Stevijino ljekovito djelovanje pokazalo se i kod vanjske primjene na kožu. Zbog toga se stevija koristi u liječenju kožnih osipa, lišajeva, akni i dermatitisa, te za smanjenje bora. Korisna je i u tretmanima kose: za sjaj, protiv ispadanja kose i protiv prhuti. Tomu vjerojatno pripomažu u listu sadržana brojna esencijalna ulja, enzimi i klorofil, ali i svojstvo stevije da pojačava perifernu cirkulaciju krvi.
Stevija kao prirodno sladilo
Kao zaslađivač ili kao ljekovito sredstvo koriste se listovi stevije: svježi ili osušeni, samljeveni u prah ili u obliku vodenog ekstrakta. Od svježih ili osušenih listova priprema se čaj, premda se listovi mogu koristiti i kao sladilo za druge čajeve.
U Južnoj Americi se kao sladilo najčešće koristi sam list. Tako se za slađenje šalice čaja koristi 1-2 svježa ili osušena lista stevije. Koristi se, naravno, i prah stevije, i to 1/4 žličice za šalicu čaja. Sa samo 0,21 kcal po gramu, osušeni listovi stevije gotovo da i nemaju energetsku vrijednost, ali su zato 10-30 puta slađi od šećera. Dok obični šećer za razgradnju treba vitamine i kalcij koje crpi iz tijela, stevija obogaćuje tijelo vitaminima i mineralima.
Stevija je izvrsno sladilo za dijabetičare, a posebno zbog toga što snižava razinu šećera u krvi a ne utječe na inzulin. Osim toga, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i dobar je antioksidans. Kod odraslih koji ne boluju od dijabetesa, 8 sati nakon uzimanja ekstrakta stevije smanjuje se razina šećera u krvi i poboljšava se tolerancija glukoze. Stevija se pokazala i kao izvrsno sredstvo u sprječavanju odbacivanja transplantiranih organa, a najnovija istraživanja pokazuju da stevija smanjuje rizik od nastanka raka.
Foto: 1. Ljekovite-biljke.hr
Autor: UCM
Izvor: Ljekovite-biljke.hr
