Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
RATOVI

U VIHORU RATA

Prva u Hrvatskoj ratna bolnica na kotačima
Hrvatski M.A.S.H. doktora Nole
 
Sanitet

 

U vihoru rata

 

 

 

U kratkim crtama ispričat ćemo priču o samom sanitetu 1. brigade, službi koja je "Tigrove" u stopu pratila na dubrovačkoj bojišnici od travnja 1991. i pored svoje, zbrinjavala još sedam velikih postrojbi HV-a na tom bojištu.

 

Osim medicinskih tehničara raspoređenih po bojnama u sastavu saniteta 1. brigade nalazila se i prva u Hrvatskoj ratna bolnica na kotačima, s pripadajućim kirurškim osobljem. Baza M.A.S.H., kako su po istoimenom američkom filmu popularno zvali mobilnu sterilnu bazu za kirurško zbrinjavanje, nije od travnja do srpnja 1991. od 400 doveženih ranjenika zabilježila niti jedan smrtni slučaj.

...

Pokazala se tako opravdanom ideja dr. Nole da profesionalna brigada kakva je prva mora, gdje god se nalazila, uz sebe imati dobro ekipiranu i izuzetno opremljenu bolnicu koja je sposobna obaviti prvo kirurško zbrinjavanje i sanirati lakše povrede, neposredno uz liniju fronte, do prebacivanja ranjenika u neku drugu medicinsku ustanovu. Tako se smanjuje mogućnost infekcije i invaliditet, a primjerice, jedan je ranjenik s povredom toraksa nakon zbrinjavanja u bazi M.A.S.H. za tri tjedna ponovno bio na ratištu.

Bana je bila opremljena vozilom s dva operaciona stola, oklopnim autobusom za prihvat 12 ležećih bolesnika, devet vozila za dopremanje i previjanje ranjenika s po četiri ležeća mjesta i vozilom sa sterilizatorom i energetskim blokom.  Iako je postojala od siječnja 1992., profunkcionirala jew tek na dubrovačkom ratištu. U siječnju 1992. Sanitet 1. brigade zbog smanjene potrebe instalirao je u Lipovljanima samo prihvatnu stanicu. Oprema i vozila su uglavnom plod donacija koje su iz svijeta i od hrvatske dijaspore prikupili dr. Gordan Nola i tadašnji pomoćnik ministra rada, socijalne skrbi i obitelji fra Tomislav Duka. Nešto je sredstava nabavljeno od Glavnog sanitetskog stožera, a nešto su Nola i suradnici uzeli iz skladišta bivše JNA nakon pada vojarni. Sanitetu su se na dubrovačkom terenu pridružili zagrebački kirurzi iz Instituta za tumore: dr. Zrinko Petrinac, prim.dr. Dragutin Ferber, dr. Mirjana Novak, dr. Vlado Orešić i prim. dr. Petar Nola šef Instituta. Tu su i medicinske sestre iz Instituta, neobično važne za funkcioniranje bolnice na kotačima: Adalberta Dičak, Marija Kranjčević, Marija Babić i Dragica Šešek. Prednost ove bolnice koja se mogla instalirati u samoposlugu, školu ili sam stan, pokazala se kad se došlo na dubrovačko ratište u Klek, a najbliža bolnica bila je u Pločama, 2,5 sata udaljena magistralom.

Tijekom neprijateljskog napadaja kod zaljeva Bistrine četiri su vozila za dopremanje ranjenika uništena, a do srpnja 1991. pet je ljudi iz saniteta ranjeno, među njima i Smajo Čelik.

 

Sanitet

 

 

Odvažni medicinski tehničar Smajo

Pomaganje ranjenicima na prvoj liniji fronte jednako je opasan posao kao i sama borba u rovu. Smajo Čelik iz Sarajeva, u Domovinskom ratu medicinski tehničar pri sanitetu 1. brigade ZNG-a najbolje je iskusio opasnost svog posla izvlačeći ranjenike s brda Lisnik u vrijeme bitke za Slano 27. svibnja 1992. godine.

Kad se s nosilima na leđima gotovo popeo do vrha brda koji su tukle tri baterije neprijateljskih minobacača, bilo je šest ranjenih i četiri poginula pripadnika 4. bojne 1. brigade kojima je trebala pomoć.

Na 20 metara od njih, pogođen gelerima mine srušio se na kamenje. Neprijateljsko topništvo "pralo" je po Lisniku u koncentričnim krugovima pa ni sanitetska ekipa 3. bojne dr. Hrvoja Goeschstetlera koja je bila u blizini nije mogla do Smaje. Pribravši se Smajo si ublažuje bol dozom fortrala, dolazi do jednog ranjenika i sebe i njega izvlači na sigurno.

U Zagrebu su mu kasnije uspješno otklonili 12 sitnijih gelera iz kičme.

Smajo je svu brutalnost srbijanske agresije osjetio jš na vinkovačkom ratištu gdje se došao boriti kao dragovoljac početkom rujna 1991. Prvi susret s granatama imao je u Nuštru.

"Nitko se nije rodio kao junak. Kad sam prvi put čuo kako zvižde granate, vidio ih gdje padaju, razaraju i ubijaju, pomokrio sam se od straha", iskreno govori Smajo za časopis Hrvatski vojnik.

Cijelu jesen i zimu proveo je boreći se u Nuštru i vinkovačkoj MZ Ban Jelačić kao pripadnik 83. samostalnog zagrebačkog bataljuna. U proljeće se taj bataljun rasformirao, a kako je, da bi postao borac 1. brigade kojoj se želio priključiti trebao donijeti dokaze gdje se i kada borio, za što nije imao vremena, Smajo, medicinski tehničar u građanstvu, dolazi u sanitet "Tigrova". Načelnik saniteta dr. Nola kaže da se nije pokajao što ga je primio, štoviše Smajo je bio njegov najbolji medicinski tehničar.

...

Sanitetu se još na novljanskom ratištu pridružilo osam volonterki iz hrvatske dijaspore u Australiji.

Još u sastavu jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje s "Tigrovima" su bili dr. Zvjezdan Petrović i dr. Vencel Čuljak. Oni su prošli Plitvice, Ljubovo, a bili su i prvi liječnici u 1. brigadi na terenu kod Vukovara. Liječniku Petroviću su Tomislav Merčep i Ivica Plišo poklonili kombi za prijevoz novinara koji je, preuređen, bio jedino sanitetsko vozilo 1. brigade na tom ratištu.

Oskudijevalo se u počecima sa sredstvima i oslanjalo na lokalne ustanove na terenu. Kad je dr. Nola došao u bazu 1. brigade na Sljeme, za načelnika saniteta, na poziv tadašnjeg zapovjednika postrojbe Josipa Lucića, imao je od opreme samo svoju liječničku torbu. Na terenu u Novoj Gradiški lokalni krizni štab je sanitetu darovao jedan ambulantni kombi, a padom vojarne u Požegi došlo se do vojnog sanitetskog vozila s radio-uređajem TAM 110. Odlaskom s tog područja vozila su ostavljena na korištenje Kriznom štabu.

Načelnik dr. Nola nije gubio vrijeme. Smatrao je da velika postrojba kao što je 1. brigada koja se kreće od ratišta do ratišta, mora imati odgovarajući sanitet. Po uzoru na NATO organizaciju, na 20 stranica tipkanog materijala napisao je koncepciju saniteta postrojbe. Potom se išlo na izvlačenje opreme i sredstava iz zauzetih vojarni, a slao je u svijet i faxove tražeći donatore.

Spašavanje ranjenika na prvoj liniji fronte kao što smo vidjeli može biti opasno, ali zato i izuzetno djelotvorno, a dr. Nola vjerovao je da po završetku rata njegova baza M.A.S.H. društvu može poslužiti u slučajevima elementarnih nepogoda.

 

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

 

 

 

 

foto: 1. DPCM

U vihoru rata - Hitler

 

 

 

 

Priredio: Mario Mehaković

Izvor: Hrvatski vojnik

 

 Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

 

U vihoru rata

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 208 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
U drugom krugu predsjedničkih izbora biti će:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

DOMOLJUBNI PORTAL - 2019 - CrneMambe.hr