HRVATSKA KROZ POVIJEST
Hrvatska kroz povijest
Nakon tajanstvene smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V., za novog je monraha 1458. izabran Matija ili Matijaš Hunyadi, nazvan Korvin, osamnaestogodišnji sin ugarskoga guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka.
Ime Korvin dobio je po gavranu koji se na latinskom naziva corvus, a ističe se u njegovu grbu. Rođen je 23. veljače 1440. u Cluju. U to doba Ugarska je bila staleška država u kojoj je vladala oligarhijska anarhija krupnih feudalaca.
...
Oslanjajući se na niže plemstvo i građanstvo, Korvin pokušava središte moći učvrstiti u dvoru. No, za to je bila potrebna i novčana moć. Zbog toga, pod izgovorom opasnosti od Turaka, Korvin uvodi oporezivanje svih staleža u zemlji, te stvara jaku najamničku vojsku koja će kasnije biti snažan bedem za turske osvajače.
Poslije pada Bosne, 1463., Korvin oslobađa Jajce i Srebrenicu i stvara banovine što će godinama štititi Slavoniju od Turaka. Istodobno ratuje i s Habsburgovcima, te suzbija pokušaj Mletaka da se učvrste u Hrvatskome primorju. Tada osniva u Senju prvu stalnu vojničku organizaciju u Hrvatskoj.
- sadržaj se nastavlja -
Drugi upravo čitaju... |
|
Godine 1485. Korvin trijumfalno ulazi u Beč koji postaje nova prijestolnica kraljevstva. No, snažna centralistička monarhija, prva u srednjoj Europi, bit će kratka vijeka. U dobi od 50 godina Korvin 4. lipnja 1490. umire u Beču, a njegovi slabi nasljednici neće uspjeti spriječiti anarhiju.
To će omogućiti daljnje nadiranje Turaka i uzrokovati kopnjenje ugarske države. Matija Korvin ostao je zapisan i kao zaštitnik umjetnosti. Njegov je dvor bio stjecište najpoznatijih umjetnika i humanista onoga doba, a među njima bili su Ivan Česmički - odnosno Jannus Pannonius, Ivan Vitez, Ivan Duknović, Jakov Statilić i drugi Hrvati.
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.