HRVATSKA KROZ POVIJEST
Hrvatska kroz povijest
Više od tri tisuće i 700 umjetnina smještenih u zgradi bivše Gimnazije na zagrebačkom Rooseveltovu trgu, današnjem muzeju koji nosi donatorovo ime, darovao je Domovini i hrvatskom narodu Ante Topić Mimara.
Taj čovjek cijeli je svoj život posvetio umjetnosti - bilo njezinu stvaranju kao slikar, ili njezinu očuvanju kao vrstan restaurator i kolekcionar te u konačnici kao veliki darovatelj zbirke svjetske važnosti po raznolikosti umjetničkih djela i stilskih razdoblja od pretpovijesti do 20. stoljeća.
...
Ante Topić Mimara rođen je 7. travnja 1898. u selu Korušici, u Dalmatinskoj zagori. Pometnja Prvoga svjetskog rata odvela ga je, kao austrougarskog vojnika, na europska bojišta. Nakon demobilizacije 1918. započinje u Rimu Mimarin kozmopolitski život.
Tada se ponovno budi mladenačka ljubav i nagon za skupljanjem starina.
U te godine seže i kupnja prvoga umjetničkog predmeta - iznimno vrijednoga aleksandrijskog staklenog kaleža s prikazom dobrog pastira u tehnici fondo d'oro, koji je danas u Mimarinoj zbirci.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
U Rimu studira slikarstvo i to će znanje kasnije koristiti u restauriranju brojnih umjetnina što ih nabavlja diljem svijeta. A godine provedene u Parizu i Berlinu, za Drugoga svjetskog rata, bit će za Mimaru vrijeme mukotrpnoga rada i brige za očuvanje već iznimno vrijedne i brojne zbirke. Antwerpen i Maroko tek su neke od postaja gdje nalazi privremeno utočište kolekcija koje neprestano obogaćuje novim djelima Rafaela, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Renoira, egipatskom i mezopotamskom plastikom, bogatom zbirkom kineske umjetnosti i tisućama drugih vrijednih predmeta.
Početkom 60-ih trajno se nastanjuje u Salzburgu u Austriji, no većinu vremena boravi u Zagrebu u svome gornjogradskom stanu.
Ideju o darovanju zbirke hrvatskom narodu Mimara iskazuje već 1948. donacijom stotinjak djela Strossmayerovoj galeriji. Posebnom darovnicom iz 1973. ostavlja u nasljedstvo umjetnine, za muzej kakvoga, po njegovim riječima, između Beča i Istanbula nema. Njegovo otvorenje u srpnju 1987. nije doživio. Mimara je preminuo nekoliko mjeseci prije, 30. siječnja iste godine.
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
