Hrvatska kroz povijest
Ljeti 1838. na današnjem Ilirskom trgu, u neizglednoj prizemnici, osnovana je Ilirska čitaonica.
U toj kućici održana je 1839. i sjednica odbora Čitaonice pod predsjedanjem grofa Janka Draškovića, političkog utemeljitelja ilirizma. Tom prigodom uz ostalo je zaključeno da Čitaonica u dogledno vrijeme osnuje Maticu ilirsku.
...
Taj su trenutak ilirski rodoljubi dočekali na dvodnevnoj skupštini “Čitaonice” 10. i 11. veljače 1842. kad je proglašeno utemeljenje zaklade društva – za tiskanje hrvatskih knjiga pod imenom Matica ilirska. Osnovan je Odbor, što su ga činili ugledni ilirski prvaci, koji je već nakon nekoliko mjeseci uspio pokrenuti časopis Kolo.
Premda je 1843. zabranjena uporaba ilirskog imena, izdavačko društvo s nesmanjenim žarom nastavlja pod nazivom Matica ostvarenje svoje osnovne zadaće, te već početkom 1844. objavljuje prvu knjigu iz hrvatske literarne baštine: spjev Osman Ivana Gundulića s dopunom 14. i 15. pjevanja Ivana Mažuranića.
Značajna promjena u radu Matice nastupila je 1846. kad Čitaonica seli iz neprikladnih i skučenih prostorija prizemnice u prostranu velikašku palaču, takozvani Narodni dom u Opatičkoj 18. Stupanj prema osamostaljenju Matice bila je promjena imena u Hrvatsko-slavonsko književno društvo, a prestankom rada Čitaonice 1850. nekadašnja Matica nastavlja samostalnim radom prema novim pravilima i s novim predsjednikom barunom Ambrozom Vranicanijem.
29. studenog 1874. pod predsjednikom Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, dolazi i konačno ime Matica hrvatska. Četrdeset pet godina poslije osnutka Matica hrvatska započinje nov život 1887. u vlastitoj palači na Akademičkom, danas Štrosmajerovu trgu.
Matica Hrvatska djelovala je sve do sloma Hrvatskoga proljeća 1972., a njen rad obnovljen je 1989. nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
