Hrvatska kroz povijest
“Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv, ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv, zakaj curi, ta gluha, masna, slepa strahotno mlačna karv?”
Nitko nije bolje od Krleže u nekoliko riječi opisao svu onu muku koju su podnijeli seljaci pod knutom feudalne gospode. Vatroslav Mimica snimio je film o seljačkoj buni.
...
Godine 1573. ta je muka zagorskih kmetova prekipjela, punom silinom 28. siječnja izbila je seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca.
Na bunu su utjecale sve teže obveze kmetova prema svojim gospodarima i tadašnje prilike u Hrvatskom zagorju: nasilništvo Franje Tahija i njegove borbe s drugim plemićima za posjede u Susjedu i Donjoj Stubici. Ustanak je izbio na dani znak, na obje strane Sutle jer su hrvatski seljaci uspostavili veze sa slovenskim. Vrhovni vojni kapetan bio je Ilija Gregorić, a stvorena je i vlada u kojoj su bili Matija Gubec, Ivan Pasanac i Ivan Mogaić, sva trojica iz Stubice.
Ustaničke namjere – dokinuti političku vlast plemstva, uništiti feudalnu crkvu i sve feudalne terete, pridali su seljačkoj buni 1573.- će snažno antifeudalno obilježje. Upravo zbog toga, feudalci su se brzo pripremali za protuakciju. Već 5. veljače carski zapovjednik Turn razbio je seljački odred kraj Krškog, a idućeg dana podban Alapić vojsku koja se skuplja kraj Jastrebarskog i Samobora.
Četiri dana kasnije, jaka feudalna konjica, banski graničari i haramije sukobili su se s glavninom seljačke vojske pod Gupčevim vodstvom, kraj Stubičkih Toplica. Seljaci su pružali neočekivano žestok otpor, iako su bili daleko slabije naoružani. Sam je ban i biskup Juraj Drašković tu bitku nazvao velikom. Poslije četverosatne nemilosrdne borbe pobijedila je ipak plemićka vojska. Uslijedila je krvava odmazda. Mnogi su kmetovi povješani i osakaćeni. Ustanički vođa Matija Gubec – kaže legenda – u Zagrebu je okrunjen usijanom krunom, mrcvaren i na kraju – rasječen mačevima.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
