U VIHORU RATA
U vihoru rata
28. listopada 1991. zrakoplov Jugoslavenske narodne armije raketirao je dvjema kasetnim bombama pogranični gradić Barcs u Mađarskoj.
Pritom nije bilo ozlijeđenih, no oštećene su stambene zgrade i mjesno groblje.
...
Bila je to neočekivana reakcija jugovojske na tinjajuću napetost koja je vladala između Mađarske i Jugoslavije. Mađarska je nakon odlaska sovjetske vojske do lipnja 1991. ostvarila toliko željenu samostalnost, ali je ostala bez velikih zaliha oružja.
Iako nova vlada nije krila simpatije prema hrvatskim i slovenskim nastojanjima da ostvare neovisnost, Mađari su morali voditi krajnje opreznu politiku prema jugoslavenskoj krizi, ponajprije stoga što je oko četiri stotine tisuća Mađara živjelo u Vojvodini.
Mađarska je podupirala međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije, a usto je primila više desetaka tisuća hrvatskih izbjeglica kojima je u Baranjskoj županiji čak organizirala nastavu na hrvatskom jeziku.
- sadržaj se nastavlja -
Službeni Beograd bio je nezadovoljan držanjem mađarske vlade, napose nakon proglašenja samostalnosti Hrvatske 8. listopada.
Otada su učestali pogranični incidenti.
Mađarska nije dopustila JNA da preko njezina teritorija izvlači opremu iz Slovenije, zatim je izdala službeno priopćenje o zabrinutosti zbog položaja mađarske manjine u Hrvatskoj, jer je bila izložena napadima JNA i Srba u Baranji.
U napadima na Slavoniju i Baranju zrakoplovi JNA nekoliko su puta narušili zračni prostor preletjevši kroz mađarski teritorij ili pak izazivajući manevrima u blizini granice.
Nakon najave Mađara kako će na daljnje provokacije odgovoriti oružjem, JNA je bahato izvršila napad na Barcs pritom još ustvrdivši kako se radi o lažnim optužbama. Službena Budimpešta nije oružano odgovorila ni na ovu provokaciju ne želeći se uvući u rat.
No, s druge strane još se više angažirala u pomaganju Hrvatima i mađarskoj manjini od nasrtaja velikosrpske agresije.
Činila je to diplomatskim putem, materijalno, ali i neslužbenim kanalima doturom oružja, što je itekako pomoglo Hrvatskoj u borbi za očuvanje slobode.
Drugi upravo čitaju... |
|
foto: 1. DPCM
Autor: Tomislav Šulj
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.