PRESS
INVALIDI I INVALIDNOST Piše: Dida
"Mnogi ljudi izgube zdravlje da bi stekli bogatstvo, oni su izgubili zdravlje da bi stvorili Domovinu!"
Predratna tematika na vidiku. Skupovi Srba, više četnika nego Srba, organiziraju se po Hrvatskoj iz centra moći, iz Beograda. Padaju i prvi balvani!
...
Hrvatska inteligencija, političari, biznismeni razmišljaju kako spremiti svoju djecu na neki od studija širom Europe. Uspijevaju.
Hrvatski se narod pomalo naoružava.
Oni koji su do zadnjeg vjerovali u opstojnost Jugoslavije i ulogu spasitelja JNA, ove koji se naoružavaju nazivaju „baštovani“, jer su Hrvati oružje dostavljali svojim kućama preko bašči (vrtova) bojeći se da ih ne otkriju pobornici Jugoslavije. Budi se nacionalni ponos, krenula mladost, krenula „ludost“ ponosna na svoju Domovinu i na svoje ljude koji su stoljećima gradili i radili a sada je netko drugi želi pokoriti.
Otišli u riflama i starkama.
To vam je jedna sjajna generacija, to su sve redom bili pravi momci, sportaši, domoljubi, koji su ostavili svoje obitelji, škole, fakultete, radna mjesta, mladenačke ljubavi i sportske karijere. Ostavili egzistenciju, budućnost i otišli u neizvjesnost.
Neizvjesnost koja nije nudila niti minimum šanse za preživjeti. Naravno osim pobjeći.
Nije ta mladost bježala, napose hrabro stala pred nemalu vojnu mašineriju. Ginulo se, ranjavani su na svim bojišnicama jer srbočetnička horda nije štedjela streljiva i granata svih kalibara koje je posjedovala u izobilju.
Kakva je tada bila svijest javnosti prema invalidima?? Nikada, ama baš nikada, poslije u niti jednom momentu nije dosegla toliki nivo razumijevanja i suosjećanja sa žrtvom koju su dali ti invalidi. Dali su dio svog tijela i zdravlja i nije se postavljalo pitanje o načinima liječenja, skrbi. Imali su tretman na nivou. Zašto?
Rat je trajao, kraj se nije još mogao razaznati od svjetske političke „guste magle“, niti je svjetska politika davala pozitivne vibracije.
Narod je suosjećao s invalidima jer je dijelio sudbinu sličnu njihovoj. Na nekakav su način i oni ranjeni, bilo da su nekoga izgubili u ratu, bilo da su ostali bez svog doma. Politika je davala punu podršku, mediji su pisali o junaštvima i svako malo je izašao članak u novinama o hrabrosti koju su pokazali jučer ratnici, danas invalidi.
Rekli bi, bio je to medeni mjesec između svih relevantnih čimbenika društva i ratnih invalida!
Pozdrav od autora.
Foto: UCM
Autor: Dida
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
