Open menu

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

 PRESS

KOMENTAR
Oko tebe sve puno života, a u tebi još uvijek miris smrti
Povratak u civilno okruženje - misija preživljavanja
 
PTSP

 

 

INVALIDI I INVALIDNOST    Piše: Dida

 

 

U ratu je sve bilo predodređeno da te drži napetim dvadeset i četiri sata, tijelo je trpjelo, ali uvijek izdržalo.

 

Ne osuđuj me na na temelju onoga što ne mogu, već na temelju onoga što bih u skladu sa suvremenim shvaćanjem osnovnih ljudskih prava, mogao, želio i trebao.

 

Dvojio sam kako nasloviti ovaj članak, licitirao mislima, dvoumio se, bježao od istine ali na kraju nisam mogao ne napisati istinu. Da, bila je to doista misija preživljavanja. Misija suočavanja s nekim drugim svijetom, nekom drugom stvarnošću, a ti još „ploviš“ u zvukovima granata, gledanju smrti u oči. Teški trenuci na koje nisi navikao.

...

 

Oko tebe smijeh, nitko ne pita kako je tamo

Oko tebe smijeh, čavrljanje o cijeni ribe na tržnici, o dogovorima za kavicu i što će se danas kuhati. Za tebe sve nepoznate riječi. Smijeh nisi čuo sve godine rata, kuhanje... ma daj čovječe uzmi što se nađe. Sjesti i odmoriti uz kavicu? Što je to? Roje se misli o viđenom koje ni sam ne možeš razlučiti što ti poručuju, da ne govorim kako se ponašati i prilagoditi. Pitanja tisuću. Gdje sam ja to došao?! Nitko ne pita kako je tamo, da li se gine, ima li hrane, jel' zima spavati bez radijatora i tople sobe?!

Hej, idemo na more, doduše ono jarunsko ali ipak idemo, komentiraju dva prijatelja u tramvaju. Kupanje, što je to?

Na tebi još „miris“ višednevnog nepranja bez obzira što si čist i uredan, svježe obrijan, dezodoransa pola kilograma ali u nosu samo onaj miris neurednosti, miris baruta, miris smrti.

 

Pitanja tisuću, odgovora niotkud. Košmar u glavi i jednostavno odlaziš u osamu, ne želeći narušiti dnevnu rutinu okoline, jer nisi shvaćen, nisi razumljen. Ti se još boriš, ratuješ a svi oko tebe laganini.

 

Kako im objasniti?

Kako im objasniti da je u tebi smrt svakodnevnica, kako ih time ne opteretiti, kako im ne izbiti onaj osmijeh sa lica a biti dio njih, dio povratka u civilno okruženje. Da, mnogi će reći, pa reci im, jednostavno im reci. Ah ta jednostavnost.

Ništa u ratu nije jednostavno, sve je komplicirano. Puno nepredvidivih događanja, puno stanja koja dovode branitelje da djeluju instinktivno, da improviziraju, da se prilagođavaju nepredvidivom ali sve ograničeno na ubijanje, stradavanje, smrtne okolnosti.

Nije tamo bilo vremena za planiranje nekog slobodnog vremena, za planiranje kupovine, neopterećenog druženja na kavici. Sve je bilo predodređeno da te drži napetim dvadeset i četiri sata. Nije mozak našao odmora, tijelo je trpjelo, ali uvijek izdržalo.

Sada najednom nema pucanja, a ti još pucaš. Nema smrti, a u nosu ti još uvijek taj „miris“. Nema četnika, a tebi pred očima još pretrčavaju. Budiš se u krevetu, a s druge strane tvoja supruga ili djevojka.

 

Kako joj reći da još nisi došao doma, kako joj reći da je tvoj duh još tamo a ne opteretiti joj dan i onu jutarnju kavicu? Kako joj reći da duh luta, nikako da nađe svoje tijelo i da se smiri.

 

 

Teški dani pred tobom, k tome nepredvidivi. Pomisao da je na ratištu bilo sve lakše ne silazi ti s uma. Još jedna borba pred tobom. Hoćeš li preživjeti je pitanje svih pitanja!

 

Pozdrav od autora.

 Foto: UCM

Komentar - Dida

 

 

 

 

Autor: Dida

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

Dida

Harley-Davidson Zagreb

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 604 gostiju i nema članova online

A- A A+
Srbija će ove godine morati priznati Kosovo?
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

Nove objave

Open menu
JSN Epic is designed by JoomlaShine.com