POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Nakon zločina lokalni čelnici kolonizirali su područje Hrvatske Dubice
21. listopada 1991. na području općine Hrvatska Dubica, nedaleko od sela Baćina, pobunjeni Srbi počinili su jedan od najstrašnijih zločina tijekom oružane agresije na Hrvatsku.
Iako je većina civila napustila to područje, oko 120 seljana, Hrvata mahom starije dobi, ostalo je živjeti i nakon okupacije u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Baćinu.
...
Više od mjesec dana nakon okupacije čelnici lokalnih Srba pomno su isplanirali zločin.
Sastavljen je popis preostalog stanovništva hrvatske nacionalnosti, te izdana zapovijed za njihovo uhićenje. Na intervenciju rodbine i prijatelja uhićenika koji su bili privatno povezani ili u srodstvu sa Srbima pušteno ih je desetak.
Preostalih 56 zatočenih civila, najvećim dijelom žena visoke životne dobi autobus je prevezao iz Vatrogasnog doma u Hrvatskoj Dubici prema Baćinu.
Umjesto na obećanu razmjenu, pripadnici „Milicije SAO Krajine”, postrojbe „Kalina“ iz Komogovine, pod zapovjedništvom zloglasnog Steve Borojevića zvanog Gadafi, likvidirali su ih.
Ubijeni su automatskim oružjem, a tijela su ostavljena uz rijeku Unu. Poslije, kako se smrad počeo širiti, bagerima su pobacana u rupe uz obalu.
U tom razdoblju uhićen je i likvidiran i veći broj civila iz Baćina, Dubice i Cerovljana na nepoznatim lokacijama. Potpuno precizan popis pobijenih ne postoji, a bageri su do neprepoznatljivosti izmasakrirali njihova tijela.
Do danas su identificirani posmrtni ostaci samo 45 osoba.
Stevo Borojević koji se istaknuo brojnim zločinima na području Banovine poginuo je, a neki od zločinaca osuđeni su u odsutnosti.
Ipak za najveći ratni zločin nakon Ovčare, počinjen u agresiji na Hrvatsku, nitko nije odgovarao.
Zločin u Baćinu ostao je u sjeni drugih srpskih zločina na području Hrvatske, iako je počinjen u cilju etničkog čišćenja, a na određeni način može se smatrati i genocidnim jer je proveden planski i organizirano.
Nakon zločina lokalni čelnici kolonizirali su područje Hrvatske Dubice, nastanjujući Srbe iz okolnih područja, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Foto: safaric-safaric.si
Autor: Tomislav Šulj
