POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je 12. lipnja 2017. Milana Martića jednog od vođa srpske pobune u Hrvatskoj na 35 godina zatvora.
U vrijeme demokratskih promjena Martić je bio načelnik kninske milicije, a nakon izbora 1990. odbio je poslušnost hrvatskoj državi.
...
Nakon osnivanja takozvane „Srpske autonomne oblasti Krajina“ preuzeo je dužnost ministra policije, a 1994. postao je i predsjednik „Republike Srpske Krajine“.
Martićevu predsjedničku karijeru obilježilo je sirovo ponašanje čak i prema najvišim predstavnicima međunarodne zajednice.
Tako, primjerice, uopće nije htio primiti prijedlog mirovnog plana Z-4, koji je pobunjenim Srbima išao na ruku osiguravajući im svojevrsnu autonomiju. Veleposlanici SAD-a i Rusije, Peter Galbraith i Leonid Kerestedjiants, bili su šokirani Martićevim postupkom, najavivši pobunjenicima teške dane u kojima neće moći računati na međunarodnu pomoć.
Uistinu, slijedile su oslobodilačke operacije hrvatskih snaga, a Martić je na poraze odgovorio zločinom prema civilima. Iz osvete zbog gubitka okupiranog teritorija zapadne Slavonije, 2. i 3. svibnja 1995. zapovjedio je raketiranje civilnih ciljeva u Zagrebu.
Zanimljivo, zaštićeni svjedok MM-003, radiovezist u stožeru kninske milicije, potvrdio je da je Martić tražio da se raketama gađa baš spomenik banu Josipu Jelačiću, objasnivši kako je to simbol hrvatskog naroda.
Umjesto glavnog trga, rakete su pogodile Dječju bolnicu u Klaićevoj, zgradu Baleta HNK i neke ulice u središtu Zagreba, pri čemu je poginulo sedam i ranjen je veći broj civila.
Iako je goropadni Martić pred TV kamerama potvrdio odgovornost za tu zapovijed, zaprijetivši da neće dopustiti uhićenje, osobno se 2002. predao Haškom sudu.
Proglašen je krivim po 16 točaka optužnice za ratne zločine, a Žalbeno vijeće potvrdilo je prvobitnu kaznu.
Od 2009. Milan Martić kaznu izdržava u Estoniji, otkuda vodi pravnu bitku da zbog loših uvjeta bude premješten u neki primjereniji zatvor.
Foto: 1. DPCM/scrshot ICTY
Autor: Tomislav Šulj
