HRVATSKA KROZ POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i čelni čovjek JNA, general Veljko Kadijević, uz posredovanje predstavnika Ujedinjenih naroda Cyrusa Vancea u Ženevi su 23. studenog 1991. potpisali sporazum o prekidu vatre.
Ženevski sporazum o "neodgodivom i bezuvjetnom primirju, zasnovanom na deblokadi vojarni JNA i povlačenju JNA iz Hrvatske" bio je već četrnaesti sporazum o prekidu vatre.
...
No, bio je to i preduvjet za primjenu plana o dolasku mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku, koji će se, zbog nastavka ratnih djelovanja, moći realizirati tek nakon što je 2. siječnja 1992. u Sarajevu potpisan novi sporazum o potpunom prekidu vatre, opet uz posredovanje Cyrusa Vancea.
Oba sporazuma, i „Ženevski“ i „Sarajevski“ temeljili su se na sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Štaba Vrhovne komande SFRJ o razmještaju garnizona JNA iz Splita, Šibenika, Zadra i Ploča s područja Republike Hrvatske, a kojeg su predstavnici Vlade RH i JNA potpisali 21. studenog 1991. u mjestu Žitnić.
U iznimno teškim okolnostima razaranja i gubitka teritorija, nakon što su sredinom studenog JNA i srpske snage okupirale Saborsko, Slunj, Vukovar, Škabrnju i Nadin, taj je sporazum trebao spriječiti daljnju okupaciju teritorija Hrvatske.
Ovaj čin ujedno je značio da se u rješavanje jugoslavenske krize umjesto neučinkovite Europske Zajednice, kao ključni čimbenik uključuje UN, dočim se od Ženeve Cyruce Vance nametnuo kao najvažniji posrednik međunarodne zajednice.
- sadržaj se nastavlja -
Hrvatska javnost uglavnom je pozitivno doživjela „Ženevski sporazum“, no bilo je onih koji nisu bili za ustupke JNA koja nije poštovala ni jedan potpisani dogovor.
Ipak, bila je ovo još jedna pobjeda mudre hrvatske politike.
Unatoč vojnim uspjesima u zapadnoj Slavoniji, Hrvatskoj je u tom razdoblju trebala puna internacionalizacija sukoba, priznanje suverenosti države, ali i predah za ustrojavanje respektabilne vojne sile koja će, kad za to dođe vrijeme, oružano oslobađati okupirane teritorije.
U tom smislu, odlazak JNA i relativan prekid agresije bio je prijeko potreban ratom izmučenoj Hrvatskoj.
Foto: 1. DPCM/scrshot HRT
Autor: Tomislav Šulj